STIPE SIKIRICA

 

 

Hrvatski kipar, rođen je u selu Jabuka, kraj Trilja. 29.4.1933. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti
u Zagrebu 1958. Na ALU u Zagrebu predaje od 1969. Bio je suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša. Jedan je od pokretača i osnivača, te dekan Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, BiH. Svoja djela realistično stilizira, pod jakim utjecajem folklornih elementa zavičaja. Njegov umjetnički i društveni angažman prožet je zavičajnim osjećajem. Velik dio njegovih skulptura na otvorenim prostorima doživio je oštećenja i razaranja tijekom Domovinskoga rata.

Izradio je brončana vrata crkve Gospe sinjske u Sinju (1987.) sa prikazom povijesne bitke protiv Turaka 1715., te statuu Alkara koja se nalazi na dnu ulice Alakarsko trkalište (1965.). To se mjesto zove Biljeg i odatle kreću alkari na konjima u nadmetanju na alkarskim svečanostima.

Autor je mnogih skulptura (Mladenci 1974., Don Mihovil Pavlinović 1994., skulptura Modafesta), portreta (bista Stjepana Radića, Zagreb; fra Filip Grabovac, Vrlika; Nikola Šop, rodna kuća u Jajcu, BiH) i spomeničke baštine (spomenik kajakašu Matiji Ljubeku, osvajaču 14 olimpijskih i svjetskih
medalja).

Veliku ljubav gaji za medaljarstvo. Najpoznatije medalje koje je izradio su: državna odličja Hrvatske (velered kralja Krešimira, Trpimira i Nikole Zrinskog), zlatnici s motivima Sinjske alke i Spomen-medalja za 700 godina Franjevačkog reda. Izradio je i medalju pod nazivom “Prva hrvatska kuna”
koja se kao nagrada daje uspješnim poduzećima. Dobitnik je i 2. nagrade za izradu hrvatskog novca. Izradio je, između ostaloga, niz natjecateljskih odličja: za najboljeg hrvatskog nogometaša (statua Pobjednik – Pletikosa), košarkaša (statua Košarkaš), vaterpolista (statua Vaterpolist – Igor Hinić, >>Brescia<<) i kanuista, te za najbolje sportaše u zrakoplovnom modelarstvu, padobranstvu i letenju zrakoplovom (brončane statue Orao).

Pročelnica gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i špot Jelena Pavičić Vukičević otvorila je izložbu crteža kipara Stipe Sikirice s prikazima konja i sakralnim temama. Izložba je otvorena jučer u galeriji Ulrich u prigodi 100. obljetnice te najstarije zagrebačke galerije.

Izložena su 22 Sikiričina crteža koji zorno prikazuju kako je umjetnik u tehniku crteža uspio prenijeti svoju kiparsku čvrstoću, rekao je na otvorenju povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. Istaknuo je kako je autor uspio zadržati kiparski senzibilitet, ali isto tako dostići i autentičnost crteža u preobrazbi oprostorenih oblika u dvodimenzionalnost.

Na izloženim crtežima prevladava omiljena Sikiričina tema – prikaz konja u suodnosu snage i elegancije pokreta, rečeno je na otvorenju. Nadovezujući se na antičku tradiciju i uvažavajući svoje brojne prethodnike, autor je u crtežima konja uspio izraziti svoj doživljaj animalističkog.

Istaknuto je i da tema konja nije slučajna u umjetnikovu opusu budući da je usko vezana uz njegov zavičaj – Sinjsku krajinu, u kojoj konji, jahači i junaci imaju poseban status vezan uz Alku.

U galeriji Ulrich izloženo je i nekoliko crteža koje je autor posvetio sakralnim temama – prvenstveno liku Madone.

Kipar Stipe Sikirica rođen je 1933. u selu Jabuka pokraj Trilja. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj i predaje od 1969. Bio je suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša. Svoja djela realistično stilizira pod jakim utjecajem folklornih elemenata zavičaja.

Izložba je otvorena do 25. travnja.