O nama
U šezdeset proljeća obgrlio je LIKUM uz brojne velikane hrvatske likovne scene i poletarce, koji su tek kročili u svijet umjetnosti, pa su kroz LIKUM-ove galerije stasali u majstore kista, dlijeta ili grafičkog umjeća.
U samom začetku kroničari bilježe zapravo potvrđene magove umjetničkih iskaza, Franju Mraza, kao prvog predsjednika, potom do njega i ostale umjetnike, članove osnivače Zadruge LIKUM:
Šeferov Vilko, Glumac Sergije, Malančec Fedor, Zuppa Antun, Šebalj Ivan, Lovrenčić Ivan, Mačukatin Velibor, Antunac Grga, Tiljak Đuro, Vaić Fedor, Sabolić Ivan, Gecan Vilko, Kinert Albert, Kinert Smilja, Hegedušić Krsto, Cota Frane, Pilc Alfred, Bulić Bruno, Čerić Vilim, Szabo Marijan, Papič Julije, Hegedušić Branka, Krizmanić Anka, Hotko Davorin, Bojničić Vjera, Krizman Tomislav, Faust Hermina, Beraković Dragan, Radovani Kosta Angeli, Baće Frane, Benković Mato, Murtić Edo, Ružić Branko, Sablić Rudolf, Jurić Slavko, Mulanović Milenija, Strižić Heni, Gliha Vilko Selan, Bakić Vojin, Borelli Malvina, Baranyai Vlasta, Bursać Ema, Faist Zvonimir, Grin Zora, Dabac Tošo, Gavranić Pavao, Silvaši Jelena, Rukljač Vjekoslav, Pevec Dragica, Skopal Stella, Braniš Vojta, Šohaj Slavko, Maraković Nikola, Pintarić Vladimir, Brössler Danica, Ružička Kamilo, Globočnik Olaf, Bošnjak Melita, Šojat Antun, Sokolić Vesna, Gliha Oton, Tartaglia Marino, Petrović Antun, Jerolim Miše, Jelić Vladimir, Veža Mladen, Edo Kovačević, Ivo Režek i Franjo Mraz.
Mnogi su odredili tijek hrvatske likovne umjetnosti i usadili svoja likovna saznanja i iskustva kao istaknuti pedagozi i povijesničari umjetnosti kroz umjetnička učilišta. Upražnjavali su neiscrpan talent, trenutke nadahnuća, svoj društveni zalog pa čak i materijalna sredstva, ne bi li unaprijedili djelatnost svoje Zadruge. Neiscrpna je kroz proteklih 60 godina bila obostrana suradnja. Mnogi su umjetnici kroz Likum stekli osobnu afirmaciju. Svijet umjetnosti iznjedrio se iz LIKUM-ovih izložbeno – prodajnih salona i skrasio u tisućama stambenih, krasi zidove mnogih društvenih i radnih prostora.
•
Gotovo da i nema građanina koji nije bar jednim predmetom iz primijenjene umjetnosti ukrasio svoj osobni ambijent. Zacijelo su stotine tisuća umjetničkih djela utrle put s LIKUM-ovih polica do razdraganih kupaca.
Nebrojene trgove, parkove, gradove i sela krase i slave spomenici i kipovi izliveni u ljevaonici LIKUM, a umjetnički atelieri su nerijetko opremani materijalom i priborom za likovnu djelatnost, baš u Karasu, LIKUM-ovoj prodavaonici umjetničkog pribora, koja je uvijek bila nepresušno izvorište najkvalitetnijih svjetskih materijala, čak i u vremenima ekonomske oskudice, ili pak zakonskih zapreka uvoza boja, kistova, glazura, frita, emajla, emulzija i drugih potrepština.
•
Kako je golema produkcija članova LIKUM-a rasla i nametnula se kao provjereni kriterij u odabiru LIKUM-ovih djela, tako se i nužno ekonomski
reflektirala na egzistenciju samih umjetnika. Dok su se jedni očitovali kao štafelajni slikari, drugi su se pak u svojem umjetničkom iskazu odredili kao vrhunski keramičari, nedostižni majstori tekstilnog dizajna, kreatori nakita, uporabnih predmeta, čarobnjaci staklarskog umijeća, graditelji rasvjetnih tijela, neiscrpnih dekorativnih i uporabnih predmeta, kojima su razdragali mnoga srca, ozarili mnoga lica. Naime, ne treba zanemariti da ma koji kupljeni predmet u LIKUM-u nije našao kupca zbog svoje nepresušne nužnosti, već stoga što je svojim umjetničkim izrazom, ljepotom ili dekorativnošću pljenio pažnju kupaca.
U različitim vremenima, zavisno o poslovnim određenostima oprobao se LIKUM u mnogim segmentima poslovanja.
Primjerice, u ranijim razdobljima razvijala se u interesu svojih članova uslužna djelatnost, kao radionica umjetničke bravarije u kojoj su se
ostvarivali projekti namještaja, keramička radionica koja se opskrbljivala materijalom i tehnološkim procesima umjetnike keramičare, ljevaonica
skulptura koja se potvrđivala u suradnji s gotovo svim hrvatskim kiparima u proteklih 60 godina, potom kovnica medalja, značaka i suvenirskih otkova, koja je pratila određene tržišne trendove. Istodobno, arhitekti-projektanti odredili su mnoge najreprezentativnije objekte u Hrvatskoj kroz idejna rješenja koja su začeta u suradnji s LIKUM-om. Tek da se prisjetimo segmenta urbanističkog plana grada Zagreba, Nacionalne i sveučilišne biblioteke, krematorija, Krčkog mosta, Inine upravne zgrade, mnogih sportskih objekata, banaka, škola, kiparske i arhitektonske obnove Marijina spomenika na Kaptolu ispred katedrale djelo Antona Domenika Fernkorna, Augustinčićevog monumentalnog spomenika u Šehitlucima kraj Banja Luke ili Kožarićevog Matoša na Gornjem gradu, mnogobrojna djela Ivana Meštrovića, Marije Ujević, Tomislava Ostoje, Koste Angeli Radovania i gotovo svih hrvatskih kipara.
•
Upečatljiva je bila poslovna suradnja s mnogim hotelsko-ugostiteljskim i trgovačkim radnim organizacijama na plasmanu djela LIKUM-a duž cijelog Jadrana, tako što su sva djela bila unaprijed otkupljena od LIKUM-ovih poslovnih partnera. Okušao se LIKUM i u izdavanju novina za likovnu kulturu “Likum” s Veselkom Tenžerom na čelu.
Kao preteča suvremenog dizajna okušali su se mnogi LIKUM-ovi dizajneri u stvaranju novih proizvodnih oblika, pa su iz ateliera mnogih članova idejna rješenja uskoro izvođena u brojnim radnim organizacijama kao cjelokupna izvedba ambalaže: u Tvornici duhana Rovinj, Zagrebačkoj mljekari, Grafokartonu, djelomice u Francku, ondašnjem Končaru ili još danas postojećim displejima na krovovima Zagrebačkih taxija.
Posebno značenje LIKUM-ovi umjetnici imali su na projektiranju izvedbi i slikarskim radovima na Zagrebačkom velesajmu koji je angažirao gotovo sve članove LIKUM-a na oplemenjivanju vizualnog identiteta.
•
Galerija “Urlich” od prvih je dana slijedila kulturološku misao u interesu afirmacije umjetničkog rada svojih članova, ali i predstavljanju i otkrivanju umjetničkih dostignuća u Hrvatskoj.
Gotovo da i nema značajnijega hrvatskog umjetnika koji u “Ulrichu” nije objelodanio svoja umjetnička djela. Od samih početaka galerija
“Urlich” bila je naklonjena mladima, a da nikad nije zanemarivala potvrđene vrijednosti. Zacijelo je najopsežnije ušla u strukturu suvremene umjetničke produkcije i kao izvršni organizator najveće hrvatske izložbe “Zagrebački salon”.
•
U novim vremenima i novim oblicima poslovanja LIKUM teži konsolidaciji plasmana likovne produkcije suvremenijim pristupima. Začeta je suradnja s HRVATSKIM SAVEZOM ZADRUGA koji značajno pomaže informacijama s gospodarske strane zanimljivim za našu tvrtku.
U daljnjoj suradnji s HRVATSKIM SAVEZOM OBRTNIČKIH ZADRUGA i drugim relevantnim strukovnim organizacijama zacijelo LIKUM će
proširiti i obogatiti svoju djelatnost.
U neposrednoj budućnosti LIKUM će pronalaziti put umjetnicima, članovima Zadruge do novih kupaca eksteritorijalno zanimljivih, to više
što će žestoka konkurencija ubrzo zasititi svojom ponudom zagrebačko tržište, pa će jedini izlaz za plasman likovnih djela članova LIKUM-a
biti vrhunska kvaliteta kojom će se zadobiti povjerenje kupaca.
•
Zamjetne su promocije i akcije u Karasu, LIKUM-ovoj trgovini umjetničkog materijala i pribora; npr. akcija LIKUM-ov kist, akcija slikarskih platna, boja, gline, profesionalne olovke za umjetničku djelatnost, kiparskih i slikarskih stalaka kojima se otvara lepeza akcija u smislu poboljšanja snabdijevanja umjetnika. Akcije i promocije ostvaruju se najpovoljnijim kooperativnim odnosima što doprinosi promidžbi i afirmaciji Karasa u kojem se snabdijeva veliki broj profesionalnih umjetnika, ali i studenata i đaka. U interesu umjetnika Likum je uspostavio zastupnički odnos na području cijele Hrvatske s prestižnom nizozemskom proizvodnom tvrtkom Royal Talens u cilju plasmana umjetničkih boja, materijala i pribora.
•
Nakon promocije monografije slikara Viktora Goričana zamjetan je prodor u nakladničku djelatnost. Tako će se već ove godine promovirati nekoliko monografija, doista vrijednih članova, koji su obilježili povijest LIKUM-a, kao i skorašnja monografija galerije “Ulrich”, koja bilježi 100 godina službe u misiji predstavljanja umjetničke produkcije hrvatskih umjetnika.
Galerija “Ulrich”, ali i izložbeno-prodajni saloni, galerija “LIKUM”, galerija “Nova Forma” i galerija “Contempora” nakon više godina zanemarenog
izgleda primjereno su uređeni kako bi dostojno prezentirali hrvatsku umjetnost. U dogledno vrijeme nužno je uspostaviti norme kućnog dizajna, naročito u izložbenoj aktivnosti glede kataloga, pozivnica i plakata, kao i kućnog dizajna koji bi na suvremen način obilježio LIKUM, no uz puno poštovanje tradicijskih zadatosti.Neminovno je kontinuirano stručno educiranje djelatnika u procesu prodaje kao i adekvatno suvremeno opremanje tehnologije prodaje.
•
LIKUM je sa svojim djelatnicima apsolutno u službi umjetnika i promidžbe umjetničkog djela, na dobrobit hrvatske umjetnosti, ali i u vječnoj težnji da svojim članovima omogući dostojnu egzistenciju. Kao neminovnost nameće se prisna suradnja s Uredom za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvom kulture i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, to više što u samim začecima LIKUM-a bilježimo izdašnu pomoć i potporu u izvedbi umjetničkih programa i izdavačke djelatnosti, te unapređenje materijalne osnove.
•
Kako bi LIKUM društveno bio relevantan potrebno je bilo aktivirati sve medijske organizacije koje će obaviještavati publiku o novim događanjima i tijekovima u likovnoj kulturi. To više, što je prošlo vrijeme kad LIKUM može poput Don Quihotea jezditi trnovitim hrvatskim tržištem, već se treba ugraditi u sistem na dobrobit svojih članova.
Zasigurno ga u budućnosti vidim kao jednu instituciju koja ne samo da daje život, odnosno pozitivan start u svijet umjetnosti mladim umjetnicima, već im otvara vrata nastavku učenja u potvrđenim vrijednostima i život kroz poslovni svijet umjetnosti. Osobitost izloga i izložbeno prodajnih salona LIKUM-a čini svojevrsni kaleidoskop koji oslikava različitost umjetničkog naboja i interesa članova LIKUM-a. Djela su usklađena u postavi svojom različitošću i raznovrsnim htjenjima autora, a u cjelini čine kolaž dinamičan poput karusela, koji vabi kupce. Tom tradicionalnom, specifičnom LIKUM-ovom ponudom prezentirani su umjetnici u monografiji, poput otvorene galerije ili izloga koji prezentira svakog autora ponaosob unutar raskošne LIKUM-ove ponude.
S toga je ova monografija i svojevrsni izlog u atelier umjetnika i otvoren prozor u dugotrajni rad LIKUM-a na promidžbi umjetničkog djela.
•
Značenje LIKUM-a je toliko važno koliko su značajna djela članova likovnih umjetnika, koji su do današnjih dana predstavljeni u svim relevantnim edicijama kao nezaobilazna imena hrvatske likovne umjetnosti. S ponosom ističem da je LIKUM jedina specifična umjetnička zadruga ili čak kulturološki fenomen, koji je stasao u respektabilnu obljetnicu, kao jedinstven primjer suživota umjetnika i poslovne organizacije, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
•
Monografija 60 godina LIKUM-a ostat će trajni spomen hrvatskoj galeristici, ali i spomen na brojne umjetnike koji su izradili svoj umjetnički
habitus zahvaljujući upravo tom fenomenu koji je otvorio vrata građanima grada Zagreba i uveo ih u čaroliju umjetnosti i formiranja estetskih kriterija.
Tea Bilić, dipl.oecc.
Upraviteljica LIKUM-a
__________________________________________________________________________________________________________
Povodom 60-te obljetnice LIKUM -a
Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske održano je
21.svibnja u srijedu, na sami rođendan OBLJETNIČKO-LIKOVNO DOGAĐANJE u našim galerijama, koje se obilježilo raznim poklončićima svakome kupcu, te u stvarnosti se moglo vidjeti kako slikari, odnosno umjetnici LIKUM-a ( Edit Glavurtić, Jasminka Konjević, Jadranko Ferko, Goranka Politeo, Renata Facan, Željka Bašlin, Nada Martinjak, Ji Suk Beak ) slikaju u galeriji «Likum», i u galeriji «Nova Forma» te su pokazali publici kako se stvara, tj. kreira umjetničko djelo na licu mjesta.
_______________________________________________________________________________________________
LIKUM, Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske djeluje 60 godina, za svog djelovanja okupila je veliki broj eminentnih umjetnika. U Likumovim prodajnim galerijama nalazi se veliki izbor slika, skulptura, crteža, grafika te unikatnih predmeta s područja primjenjene umjetnosti. Dugogodišnjom kvalitetnom ponudom te su galerije postale dio kulturnog sadržaja Zagreba.
LIKUM, Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske osnovana je 1948.g. s ciljem materijalnog poboljšanja djelovanja umjetnika i unapređenja umjetničkog rada. Najeminentnija imena moderne hrvatske umjetnosti osnivači su Zadruge, kao što su: Edo Murtić, Tomislav Krizman, Branko Ružić, Oton Gliha, Marino Tartaglia, Mladen Veža, Vojin Bakić, Ivan Šebalj, Krsto Hegedušić, Kosta Angeli Radovani i dr.
Više od 500 umjetnika je izložilo svoja djela u izložbeno-prodajnim galerijama s dugogodišnjom tradicijom, odnosno zavidnom likovnom ponudom sa stalnim posjetiteljima i kupcima koje se nalaze u središtu Zagreba, Ilica 40, Ilica 5 (Oktogon), Bogovićeva 1.
Preko LIKUM-a djelovali su i dizajneri, grafičari, koji su sa svojim grafičkim riješenjima bili prisutni na svim manifestacijama Zagrebačkog velesajma.
U umjetničkoj ljevaonici LIKUM-a svoja djela lijevali su i obrađivali najveća imena hrvatskog kiparstva (Antun Augustinčić: spomenik M.Gupcu u Gornjoj Stubici; Ivan Kožarić: spomenik Matošu na Gornjem gradu; Marija Ujević: spomenik A.Šenoi u Zagrebu).
U sklopu LIKUM-a djeluje i galerija «Ulrich», najstarija zagrebačka galerija, osnovana je 1909.godine, te povodom tolikog trajanja 2009. godine slaviti će obljetnicu 100 godina postojanja. U galeriji su izlagala renomirana umjetnička imena: Oton Postružnik, Krsto Hegedušćc, Ivan Generalić, Vjekoslav Parać, Vilim Svečnjak, Aleksandar Augustinčić, Oton Iveković, Maksimilijan Vanka. Danas galerija Ulrich ide tragovima nekadašnjeg velikog značaja salona te priređuje izložbe koje imaju povijesno-reminiscentni karakter.
Prostor galerije ujedno pruža mogućnost za organiziranje promocija i prezentacija
U sklopu LIKUM-a djeluje i prodavaonica umjetničkog pribora KARAS koja se sa svojom kvalitetnom ponudom ističe u Zagrebu kao najbolje opskrbljeni prostor slikarskim i kiparskim priborom za profesionalce i hobiste.