Galerija Ulrich

 

U 60. OBLJETNICI LIKUM JE IZNJEDRIO NAJSTARIJU HRVATSKU IZLOŽBENU GALERIJU «ULRICH» KOJA UPRAVO OVE GODINE SLAVI ČASNI STOTI ROĐENDAN

U okviru LIKUM-a od davne 1948.godine djeluje Galerija Ulrich u Ilici 40/I. Koja je stasala još 1909.godine, zaslugom zagrebačkog obrtnika, staklara i uokvirivača slika Ede Ulricha. Edo Ulrich je odvojio veći dio svoga radnog prostora u kulturne svrhe tj. kao izložbeni salon slikarskih i kiparskih djela, namijenjen ostvarenju egzistencije ondašnjih mladih hrvatskih umjetnika koji su ujedno bili začetnici hrvatsek moderne. Tek da spomenemo da su prve izložbe u galeriji Ede Ulricha priredili Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Josip Račić, Jeronim Miše, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, Branko Šenoa, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Ivan Generalić i još nebrojeno mnogo umjetnika koji su nastavili čarobnu izložbenu nisku sve do današnjih dana. Od prve izložbe do danas proteklo je upravo 100 godina, koje su trajno obilježile hrvatsku likovnu umjetnost, njezine uzlete, njezina traženja i afirmaciju.

Galerija Ulrich bila je prva hrvatska i najvitalnija galerija, koja je ugostila nepoznatu umjetnicu Slavu Raškaj i pomodnog umjetnika Roberta Auera ili npr. prvi puta prikazala grafiku kao i druge publici nepoznate likovne tehnike.

Ulrich je najstarija zagrebačka galerija, a pretpostavljamo da je i jedina europska galerija sa tako vremenitom reputacijom. Na galerijskim zidovima i kiparskim kubusima Ulricha potvrđeni su i zamijećeni gotovo svi velikani hravtske likovne umjetnosti, već su dostojno prezentirana i djela iz sfere primijenjenih umjetnosti, kao npr. dizajn nakita, namještaja ili tekstila, staklarsko oblikovanje, umjetnička fotografija, umjetnička keramika, ali isto tako i marginalni umjetnički izrazi kao estetska oblikovanja. Napokon, u prostorima galerije Ulrich pripremale su se i zahtjevne i najveće likovne izložbe «Zagrebačkog salona», održavani simpoziji, znanstveni skupovi iz djelatnosti likovnih umjetnosti, ali i ostvarivanja egzistencijalnih i profesionalnih zadatostima koje su prethodile nastanku umjetničkog djela.

Posebice pak ističemo da je u mnogim gradovima i zemljama bilo pokušaja osnivanja sličnih umjetničkih zadruga, udruga ili asocijacija, no svi ti pokušaji su se gasili već na početnim koracima, zacjelo zbog nerazumijevanja građana, čiji estetski standardi nisu mogli pratiti umjetničku produkciju hrvatskih umjetnika. No, grad Zagreb, ne samo da je prepoznao nužnost Galerije Ulrich , dapače 1948.godine odobrio je pokretanje radne aktivnosti LIKUM-a kojem je pripojena Galerija Ulrich i ujedno dodijelio čitav niz radnih i izložbenih prostora u gradu Zagrebu na svrsishodno korištenje umjetnicima koji su svoj rad manifestirali kroz Zadrugu LIKUM. Ti prostori i danas čine okosnicu djelovanja zadruge LIKUM, unutar koje Galerija Ulrich predstavlja povijesni dragulj koji je zacrtao puteve hrvatske likovne umjetnosti. Grad Zagreb u sivilu poratnih boja iza II.svjetskog rata doživljavao je LIKUM-ove izložbene salone kao prozore u raskoš rastočenog kolorita kojeg je umjetnost nudila slučajnom i namjernom prolazniku, ali i misterij tek rođenih umjetničkih djela koja su mamila građane u tajnovit svijet, široko otvorenih vratiju, u galeriju Ulrich. Gotovo da i nema građana koji nije obišao bar pokoju Ulrichovu izložbu, škole koja nije utažila znatiželju svojih učenika u Galeriji Ulrich, baš kao što zacjelo te poneki stan nije zakitila slika, keramika, grafika ili skulptura iz Galerije Ulrich.

_______________________________________

IZ POVIJESTI GALERIJE ULRICH

Izlagačka djelatnost galerije “Ulrich” kao najstarije zagrebačke galerije, vezana je uz bogatu likovnu povijest.

Antun Ulrich odlučio je 1909. godine otvoriti Hrvatski umjetnički salon koji je djelovao kao prodajni u obliku stalne izložbe radova hrvatskih umjetnika ali i kao izložbeni prostor u obliku povremenih umjetničkih izložaba.

Izlagali su: Menci Klement Crnčić, Nasta Rojc, Mihovil Krušlin (gotovo svake godine), Miroslav Kraljević, Juraj Plančić, Oton Iveković.

Galerija se nalazila u Ilici 54, da bi sin Edo Ulrich 1926.g. otvorio novi salon u Ilici 40 gdje danas djeluje galerija Ulrich.

Tu ce se opet pojaviti kao izlagači danas renomirani umjetnici poput Postružnika, Krste Hegedušića, Omer Mujadžić, Ivan Generalić, Gabrijel Jurkić, Marijan Trepše, te 1929.g. izložba umjetnika, sljedbenika kritičkog realizma pod nazivom ZEMLJA.